Više od 70% građana ove će godine ljetovati na Jadranu, trošit će rekordnih 1246 eura
Unatoč višim troškovima, ljetovanje u Hrvatskoj sve je češći odabir domaćih turista – 74% građana ove godine planira godišnji odmor provesti unutar zemlje, što je porast od četiri postotna poena u odnosu na prošlu godinu. Istodobno, iznos koji građani u prosjeku namjeravaju izdvojiti za ljetovanje porastao je na 1.246 eura, čak 163 eura više nego lani. Podaci su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u travnju ove godine na više od 1000 korisnika bankarskih usluga od 18 do 55 godina.
Ljetni odmor u Hrvatskoj u prosjeku će trajati 9,6 dana, što je gotovo identično kao prošle godine. Kraća putovanja do 7 dana planira 56% građana, češće mlađi do 29 godina. S druge strane, 32% ispitanika planira odmor u trajanju između 8 i 14 dana, što je tipično za građane starije od 40 godina. Najduže ostaju oni koji ljetuju u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja, a takvi odmori traju u prosjeku 14 dana.
Generalno gledano, 92% ispitanika planira barem jedno putovanje tijekom godine. Uz putovanja unutar zemlje, bilježi se i porast interesa za odlaske u susjedne zemlje regije, koje planira 30% građana. Dodatno, 28% ispitanika razmatra putovanje unutar Europe, dok 6% planira otići i na drugi kontinent. Ovaj trend prati i šira europska kretanja u 2025. godini, gdje putovanja sve više potiče želja za autentičnim iskustvima – upoznavanjem različitih kultura, uživanjem u lokalnoj gastronomiji te osobnim razvojem.
Hotelski smještaj bilježi porast, a s njime raste i planirana potrošnja
Privatni smještaj ostaje najpopularniji izbor kod 52% građana, dok 32% ispitanika planira ljetovati u vlastitoj vikendici ili kod prijatelja. Zanimljiv je porast interesa za hotele – 22% ispitanika ove godine planira odsjesti u hotelskom smještaju, što je pet postotnih poena više nego lani. Hotelski smještaj češće biraju građani s višim prihodima, kao i oni iz Sjeverne Hrvatske i Dalmacije.
Oni koji odabiru hotele spremni su i više potrošiti – čak 45% njih planira izdvojiti više od 1.500 eura, osobito ako je riječ o smještaju viših kategorija. Ipak, znatna većina građana koji planiraju boraviti u plaćenom smještaju (68%) odlučuje se za smještaj prosječnog standarda – s dvije ili tri zvjezdice – prateći time i srednji raspon cijena. Gosti u takvom smještaju prosječno troše 1.105 eura za svoj planirani odmor, dok prosječna planirana potrošnja onih koji biraju luksuzni smještaj s četiri i pet zvjezdica doseže 1.823 eura. Razlika je vidljiva ako planirani trošak izrazimo u dnevnoj potrošnji po osobi. Gosti u smještaju prosječnog standarda planiraju potrošiti 106 eura po danu, dok oni u luksuznom smještaju čak 153 eura.
U tom kontekstu, valja naglasiti da najveće planirane izdatke za odmor planiraju građani u dobi od 40 do 49 godina, koji u prosjeku namjeravaju potrošiti 1.490 eura. Mladi u dobi do 29 godina češće planiraju skromniji odmor, njih 41% navodi da će potrošiti do 500 eura. Planirana dnevna potrošnja po osobi iznosi u prosjeku 105 eura za ovogodišnja ljetovanja, što je porast od 17 eura u odnosu na prošlu godinu.
Veći broj građana koji biraju odmor unutar Hrvatske, uz istovremeni porast planirane potrošnje, potvrđuje sve veću prepoznatljivost domaće ponude – ne samo zbog prirodnih ljepota, već i zahvaljujući raznolikim sadržajima i kvalitetnim iskustvima. To je snažan signal koliko je kvaliteta lokalne ponude postala važna pri odabiru destinacije“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. Mastercard kroz projekt Uplift već nekoliko godina ulaže u razvoj upravo takvih vrijednosti – osnažujući male poduzetnike da kroz znanja, digitalna rješenja i održive prakse kreiraju ponudu koja odgovara suvremenim očekivanjima. Time ne jačamo samo lokalnu ekonomiju, već potičemo i dugoročan razvoj turizma koji koristi i gostima i zajednici koja ih dočekuje.“
Pri odabiru destinacije najvažniji dobar omjer cijene i kvalitete
Prilikom odabira destinacije, građani najviše cijene dobar omjer cijene i kvalitete (64%) te prihvatljivu cijenu smještaja (63%). Porasla je i važnost izbjegavanja gužvi – mirnija mjesta i otoci postaju sve privlačniji za 45% ispitanika, što je četiri postotna poena više nego prošle godine. Sljedeći važni faktori su dobra prometna povezanost (34%), povoljni klimatski uvjeti (29%), te dobra gastronomska ponuda (24%). Cijena prijevoza navodi se kod 21% ispitanika.
Manji udio građana pri odabiru destinacije gleda kulturnu ponudu, noćni život ili konkretne događaje, a još manje važnosti pridaju mogućnostima za kupnju i kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Mladi do 29 godina, očekivano, češće ističu važnost dobrog noćnog života (26%), događanja (18%) i mogućnosti za shopping (16%), dok stariji od 50 godina prednost daju kulturnoj ponudi.
Za građane koji će putovati s obitelji ključne su manje gužve (57%), dobra prometna povezanost (40%) i povoljni vremenski uvjeti (33%), dok solo putnici i oni koji putuju s prijateljima imaju različite kriterije odabira ljetnog odredišta.
Ovi podaci pokazuju da hrvatski građani sve više traže putovanja koja nadilaze klasičan odmor – žele iskustva koja su osobna, ispunjujuća i ostavljaju trajan dojam. Upravo tu Hrvatska ima priliku istaknuti se kao poželjna destinacija unutar nove ekonomije doživljaja, zahvaljujući autentičnosti i visokoj kvaliteti koje suvremeni putnici sve više prepoznaju i cijene.
(ps/sm)
