"Porezi su cijena civilizacijskog napretka". Ta poznata rečenica Olivera Wendella Holmesa napisana je nad ulazom u zgradu američke Porezne uprave u Washingtonu, D.C, ali način na koji se porezi ubiru i troše uvelike određuje je li društvo bogato ili siromašno, jesu li ljudi slobodni ili nisu te, najvažnije, prevladava li u društvu dobro ili zlo.
U knjizi Za dobro i zlo: utjecaj poreza na kretanje civilizacije Charles Adams iznosi mnoge duhovite i zanimljive priče o oporezivanju, počevši od zbivanja u starom Egiptu, antičkoj Grčkoj, Rimskom Carstvu, srednjem vijeku, francuskom ancien regimeu, razlozima američkog odcjepljenja od Velike Britanije pa sve do poreznog ugnjetavanja u suvremenom dobu.
Adams na lako razumljiv i privlačan način nudi čitateljima nekoliko spoznaja naučenih iz povijesti poreza. Prvo, dobar porezni sustav može se pretvoriti u loš ako građani nisu sposobni obuzdati državnu vlast koja ima uobičajenu sklonost prilagoditi svoju potrošnju urođenim neo¬buzdanim apetitima, a ne svojim stvarnim financijskim sposobnostima. Drugo, civilizacija je pretjeranim oporezivanjem sklona samouništavanju. Treće, umjerenost (odnosno skromnost) važno je načelo u oblikovanju i provedbi svakog poreznog sustava. Načelo umjerenosti uključuje izbor poreznih stopa i kazni za nedopušteno izbjegavanje poreza, neopravdane neugodnosti u ubiranju poreza, potrebu jednakog tretmana poreznih obveznika izbjegavanjem pretjerane progresivnosti ili regresivnosti.
Nositelji državne vlasti često zanemaruju te spoznaje, pa umjesto da smanjivanjem poreznog tereta prikupe više javnih prihoda, oni ga povećavaju, to samo pojačava otpor poreznih obveznika plaćanju poreza i dovodi do smanjenja javnih prihoda. U cjelini, to je poučna i zabavna knjiga namijenjena svima koji plaćaju poreze.
Izvor: www.ijf.hr
