Zajednički uzgoj riba i rajčica
Jedno od mogućih rješenja problema prehrane rastućeg broja svjetske populacije na kojima rade znanstvenici je zajednički uzgoj riba i rajčica.
Da je moguće u jednom zatvorenom krugu zajednički uzgajati ribe i rajčice pokazuje primjer eksperimentalne farme na Leibnitzovom institutu u Berlinu. Ovdje je razvijen postupak koji omogućava uzgoj hrane usred grada i to na ekološki način.
Ovaj sustav zove se hidroponika, objašnjava biolog Hendrik Monsees za Deutsche Welle.
"Korijenje rajčice se ne nalazi u zemlji. Dakle uzgajamo biljke bez zemlje", kaže Monsees. Pri tome, metoda uzgoja povrća bez zemlje nije nova. Na taj način se povrće već godinama uzgaja u staklenicima širom svijeta. Ni držanje riba u bazenima nije novost. Novo je međutim da se voda iz tih bazena koristi za navodnjavanje biljaka", kaže pronalazač ove metode, Werner Kloas.
"Imamo dva odvojena sustava, ali voda u kojoj žive ribe daje se biljkama. To znači, kad biljke potroše vodu i hranjive sastojke u njoj, dobivaju nove zalihe iz ribljih bazena."
Na ovaj način ribe gnoje biljke rajčice.
Rezultat probave riba je otpad bogat amonijakom. No, iako je za same ribe otrov, voda puna amonijaka je idealno gnojivo za biljke. Ta voda se najprije provlači kroz specijalni filtar u kojem se nalazi jedna vrsta bakterija, koja razgrađuje amonijev nitrat u čisti nitrat.
Zatim se ova prerađena voda odvodi do sanduka u kojima stoje biljke rajčice.
Biljke troše vodu, nitrat koriste za rast stabljike i ploda, a voda se isparava kroz lišće. Iznad listova se
pak nalaze posebne površine na kojima se kondenzira čista voda koja ponovo vodi u riblje bazene. Tako se krug zatvara.
Prednost ove metode je i taj da se na ovakav način hrana može uzgajati i usred urbanih prostora jer ne zauzima mnogo mjesta.
(Izvor:net.hr) PS/Z.R.
Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter
