Radnik se ozlijedio zbog pada nekoliko komada građevnog materijala sa kamiona prilikom istovara robe.
Zaštitna funkcija odredbe članka 133. Zakona o radu u odnosu na radnika, ogleda se prvenstveno u činjenici da radnici kod prijenosa prijenosa poduzeća ili dijela poduzeća (pogona) na novog poslodavca zadržavaju stečena prava u vezi s radnim odosom kod prijašnjeg poslodavca.
Prilikom zasnivanja radnog odnosa radnik je dao prethodnu suglasnost poslodavcu za ustegu od plaće u slučajevima nekih troškova koji bi za poslodavca mogli nastati kod trajanja i/ili budućeg produženja radnog odnosa tome radniku.
Radnik je prijavio navodni slučaj mobbinga pozivajući se na odredbe Zakona o radu u svezi zaštite dostojanstva.
Poslodavac ne može po ZOR-u provesti otkazivanje radnicima za koje je obvezan program zbrinjavanja viška radnika u roku od tridest dana od dostave programa Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Kako da poslodavac pravilno provede postupak izricanja upozorenja, odnosno kako da provede postupak sankcioniranja radnika/poslovođe protiv kojeg je radnik podnio moguće opravdanu prijavu za zaštitu dostojanstva od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja?
Naša tvrtka je za radnike odlučila ugovoriti kolektivno osiguranje od nezgode. Međutim, osiguravatelj tvrdi da će izdati policu po uplati premije i da će od tog trenutka osiguranje biti sklopljeno, premda smo osiguravatelju dostavili samo popis radnika, bez ikakvog potpisivanje ugovora.
Može li radnik, koji je pretrpio ozljedu na radu te je nesposoban za rad na poslovnima na kojima je radio, potraživati otpremninu u većem iznosu od inače predviđene u članku 119.
Radnica je navršila 63 godine života i 38 godina staža. S obzirom da je ispunila uvjete života za punu starosnu mirovinu i navršila navedeni broj godina mirovinskog staža, da li može doći do prestanka radnog odnosa radi odlaska u mirovinu? Zanima čitatelj
Nakon usmenog dogovora, tek naknadno sklopljen je sa radnikom ugovor o radu u pisanom obliku kako to propisuje Zakon o radu.
Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu je u sudskom postupku poništena, te je poslodavac radniku dužan isplatiti zaostale plaće za razdoblje u kojem je zapravo radnik primao i naknadu za nezaposlene.
Nakon redovnog poslovno uvjetovanog otkaza sa pravom na otpremninu radnik je odbio odraditi otkazni rok, iako je pozvan da isti odradi.
Može li se poslodavac u odnosu na radnika uvijek pozvati na uglavak iz ugovora o radu u kojem je navedena zabrana utakmice s poslodavcem odnosno naknada štete u slučaju radnikovog prelaska kod konkurentskog poslodavca iste ili slične djelatnosti?
