Kako će se domaća fondovska industrija nositi sa novim Zakonom o investicijskim fondovima?
Novi Zakon o investicijskim fondovima, koji će stupiti na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u potpunosti je usklađen sa direktivama EU, ali dugoročno, pribojavaju se fondaši, može dovesti do gašenja fondovske industrije u Hrvatskoj koja trenutno upravlja imovinom od gotovo 13 milijardi kuna.
Naime, mnogi domaći fond menadžeri strahuju da se donošenjem tog zakona domaća fondovska industrija baca na koljena. Direktivom i zakonom je omogućeno da se, primjerice, u Europi osnuje takozvani Master fond, a fondovi u regiji postanu "podružnice".
To konkretno znači da sav novac koji se uplaćuje u Hrvatskoj, odlazi u Europu i tim se novcem tamo upravlja. Ministarstvo financija je sredinom srpnja objavilo nacrt novog Zakona o investicijskim fondovima i fondovskoj industriji dalo vremena do iduće srijede da sudjeluju u javnoj raspravi i Ministarstvu šalju svoje prijedloge, kritike i mišljenja.
U saborsku proceduru, kako sada stoje stvari, trebao bi u rujnu, a stupio bi na snagu 1. srpnja 2013. godine.
Prema sadašnjem nacrtu Zakona, domaća fondovska industrija bila bi regulatorno podjeljena na dvije sfere - UCITS fondovi, odnosno otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom i alternativni fondovi, odnosno svi ostali od nekretninskih, zatvorenih i hegde fondova.
Namjera UCITS direktive je standardiziranje otvorenih fondova s javnom ponudom na području EU i time stvoriti jedinstveno tržište. S druge strane standardizacija se provodi i znatnim dijelom uz restrikcije u smislu strategija ulaganja.
Smatramo da će se cijela paleta otvorenih fondova s javnom ponudom naći u odredbama zakona o alternativnim investicijskim fondovima, gdje će se ulagateljima, uz jednaku transparentnost, ponuditi znatno bogatije i tržišnim uvjetima prilagođenije strategije. Domaća industrija ima znanja te će, uz uvjet kvalitetne i promišljene regulatorne podrške, naći svoju nišu i ponuditi ulagateljima paletu proizvoda i usluga, u dijelu upravljanja i ulaganja imovinom, koja će zadovoljiti sve potrebe ulagatelja, objasnio je Hrvoje Krstulović iz ZB Investa.
Kada se uspoređuje nacrt novog zakona sa postojećim, riječ je o sličnoj regulativi, samo što novi zakon dijelove poslovanja i upravljanja fondovima detaljnije propisuje. Naime, fondovi u Hrvatskoj - dionički, mješoviti, obveznički i novčani, su zapravo UCITS fondovi. Također, novi zakon više štiti ulagače u fondove.
Zakon u potpunosti otvara tržište registriranim društvima za upravljanje iz EU. Kada stupi na snagu, fondovi iz EU moći će se prilično jednostavno prodavati u Hrvatskoj, odnosno strana društva s lakoćom će moći otvarati nove fondove. S obzirom na to da je zakon opširan i detaljan velika društva za upravljanje na tržištu će se jednostavnije prilagoditi, dok bi manja društva mogla imati problema, smatra Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa.
Ističe, to je prva posljedica novoga zakona - ulazak novih velikih igrača na hrvatsko tržište, zbog čega bi mali mogli propasti, piše poslovni.hr.
Druga posljedica zakona je da će se fondovi u Hrvatskoj moći spajati sa fondovima u Europi. Velike banke moći se svojim velikim fondovima u EU jednostavno pripojiti fondove iz Hrvatske budući da je njihova imovina znatno veća od one u Hrvatskoj. Znači, broj domaćih fondova bi se mogao smanjiti prvo jer će doći konkurencija, a drugo jer će se pripajati velikim fondovima u vlasništvu stranih banaka. U skladu s tim, broj ljudi u društvima za upravljanje u Hrvatskoj posljedično će se smanjiti, kaže Brborović. (sh)
