Od nove godine javni ovršitelji će smjeti ulaziti u domove dužnika i bez da im oni otvore vrata.
Sporni zakon kojim su građanima blokirana razna primanja bez prethonih uputa došao je na red u Sabor.
Vlada je usvojila prijedlog izmjena Ovršnog zakona koje bi trebale olakšati položaj osoba čija su imovina i primanja ugroženi ovrhom.
U Hrvatskoj je blokirano 165.000 računa građana, a građani su otvorili 78.142 posebna računa radi izbjegavanja ovrhe na prihodima koji su od nje zakonski izuzeti, doznaje se iz Financijske agencije (Fina).
Za mjesec dana izabrat će se 100 javnih ovršitelja u 65 gradova, a od 1. siječnja 2012. godine oni će samostalno bez sudova, provoditi ovrhe nad stanovima, kućama, automobilima, plaćama i drugim prihodima građana, piše Jutarnji list.
Polovica svih građana dužnika banaka i kartičarskih kuća koristi mogućnost otvaranja posebnog računa, a na te im račune sjedaju primanja zaštićena od ovrhe; dvije trećine prosječne neto plaće u državi, alimentacijske, rodiljne i ostale zaštićene nakn
Vlada je obmanula građane. Kada je primjetila Finin višak oko tisuću zaposlenika pronašla je spasonosno rješenje da ne doživi štrajkove i bunt te je ovrhe prebacila na FINU što građani danas skupo plaćaju, rekao je Darko Bajto, šef osječko-baranjskog HSLS-a, piše Večernji list.
Ukupna iznos neizvršenih osnova za plaćanje na kraju siječnja ove godine iznosio je 36,7 milijardi kuna i u odnosu na prosinac porastao je za 2,5 posto prvenstveno zbog povećanja neizvršenih obveza dugotrajno blokiranih poslovnih subjekata, rečeno je na konf
Zbog 369 kuna duga za kabelsku televiziju jedan je Splićanin dobio je ovršno rješenje na 1490 kuna, u protivnom slijedi prisilna naplata, piše Večernji list.
Fina je izvjestila kako uz račune i osnove za plaćanje koje su im pristigle s početkom ove godine kontinuirano zaprimaju i veliki broj novih predmeta ovrhe nad novčanim sredstvima, ukupan broj predmeta u obradi prelazi 730 tisuća, a na današnji je dan blokirano
S prvim danom 2011. na snagu stupa više zakona koje je donio Hrvatski sabor, među njima i Zakon o upravljanju državnom imovinom kojim, kako su isticali u Banskim dvorima, konačno završava razdoblje pretvorbe i privatizacije.
Hrvatski sabor donio je Zakon o fiskalnoj odgovornosti, po kojemu će od 1. siječnja 2011. čelnici proračunskih ili izvanproračunskih korisnika te lokalnih jedinica, utvrdi li se da su prekoračili proračunski okvir, podnositi mandate na raspolaganje.
U nastavku provedbe Programa gospodarskog oporavka, hrvatska je vlada sa sjednice u saborsku proceduru uputila tri zakonska prijedloga, među njima i prijedloge novog Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima, oba usklađena sa zakonodavstvom EU.