Kreativan leadership budućnost je managementa
Osim što se IEDC-Poslovna škola Bled može pohvaliti brojnim priznanjima i nagradama na međunarodnoj razini, ističe se i po inovativnom pristupu obrazovanju managera. Direktorica i dekanica dr. Danica Purg, između ostalog, pojašnjava pojam kreativnog okruženja za kreativno liderstvo te ističe neke od neizbježnih osobina koje bi trebali posjedovati manageri kako bi postali umjetnici u liderstvu te spremno prihvatili izazove 21. stoljeća.
IEDC-Poslovna škola Bled je nagrađena prestižnom nagradom „The MBA Innovation Award“ za inovativnost u edukaciji, a njen program je ocijenjen kao jedan od četiri najinovativnija među 700 AMBA programa u 75 zemalja. Što biste izdvojili kao ključno za takvo priznanje?
Tu nagradu smo dobili prošle godine od međunarodne asocijacije AMBA sa sjedištem u Londonu zbog naše inovacije učenja, rukovođenja i upravljanja od umjetnosti i iskustva. Biti jedna od četiri nagrađene škole od ukupno njih 700 te priznat na svjetskom nivou kao jedna od najinovativnijih škola, veliko je priznanje. 2010.godine osobno sam dobila nagradu od AIB - Academy of International Business, najprestižnije organizacije profesora managementa na svijetu. Proglašena sam za međunarodnog dekana godine. Obzirom da sam prva žena i jedna od ukupno tri Europljana koji su dobili tu nagradu,mislim da to dovoljno govorio njezinoj važnosti. Prije mene su tu prestižnu nagradu dobili dekan INSEAD Business School, te dekan Kopenhagen Businesss School. Također, veliko nam je priznanje to što su međunarodne tvrtke prepoznale značenje uvođenja inovacija u edukacije, tako da sada često pobjeđujemo na natječajima za dobivanje programa i seminara. Dobili smo organizaciju seminara u Rio de Janeiru za jednu veliku multinacionalnu tvrku. Dosada smo uglavnom radili seminare u Jugoistočnoj Europi i Rusiji. Drago nam je također da smo uspjeli dobiti povjerenje tvrtki iz Austrije, gotovo pola sudionika naših seminara je iz te zemlje.Imamo ih puno i iz Hrvatske što nam je posebno drago.
IEDC među prvim je obrazovnim institucijama na ovim prostorima koja je pri obrazovanju budućih managera odlučila uključiti umjetnost u edukativne programe. Zašto ste se odlučili na takav spoj i koja je njegova prednost u usporedbi s tradicionalnim pristupom obrazovanju?
U našom postdiplomskom programu polaznici, pored financija, računovodstva, marketinga, strategija, uče i kako razvijati osobne karakteristike, kako uspješno voditi ljude. Naša inovacija je da uvodimo umjetnost u leadership: glazbena umjetnost nas uči kako biti dobar slušatelj, a likovna umjetnost kako biti bolji promatrač. Pomoću umjetnosti stavljamo ljude u stanje refleksijete oni počinju razmišljati o smislu svojih poteza i onoga što rade. Važno je da se čovjek preispituje ima li smisla ono što radi sam i u timu. Spomenula bih i jedan kompliment koji smo dobili od polaznika iz Makedonije. Na pitanje što je on po svom mišljenju dobio od studija na IEDC, odgovorio je: „Osim što sam postao bolji lider i to mi priznaju na poslu,najviše me se dojmilo to što moja obitelj kaže da sam nakon tog studija postao bolji čovjek.“ Toje za mene najveći kompliment koji sam mogla dobiti. Druga inovacija je učenje iskustvom. Ljude postavljamo u iznenadnu situaciju tako da se moraju snalaziti ne bi li se prilagodili situaciji te bili u stanju donijeti neke dobre i ispravne poslovne odluke. Tako nauče kako treba imati hrabrosti; emotivno ih „razdrmamo“. Tako ostaju spremni za promjene. Poznato je da manager nije spreman za promjene ako nije dovoljno emotivno angažiran. Konačan rezultat je da naš student koji jeveć manager ili na putu k toj profesiji, postaje refleksibilniji, postaje kreativniji i inovativniji. Dana snije dovoljno samo dobiti znanje o nečemu, jer se znanje vrlo brzo mijenja. Važno je da je pojedinac spreman na nove izazove kako bi mogao reagirati spremno kada se nešto novo pojavi. Dajemo mu širinu, izazivamo ga etičnim dilemama i shvaćanju društvene odgovornosti. Održivi razvoj je također jedan od predmeta. Za svoje polaznike organiziram oseminare u raznim krajevima svijeta. U listopadu imamo seminaru Rio de Janeiru. Svake godine vodimo grupu managera iz Nizozemske u Sarajevo. Tamo često razgovaraju „jedan na jedan“i vode dubinske razgovore s poslovnim vođama, političarima,umjetnicima, predstavnicima nevladinih organizacijama o izazovima na području vođenja. To su intimni razgovori, npr. koja odluka je bila najteža u njihovom životu i što bi sada drugačije napravili? Zatim im uspostavimo kontakt s glumcima, režiserima, npr. s Harisom Pašovićem i Jasmilom Žbanićem. U dužem razgovoru doznaju s kakvim su se problemima suočavali ljudi u BiH zavrijeme rata, tu upoznaju drugo značenje izraza krizni management. Nakon toga imaju zadatak da napišu pismo svom Upravnom odboru što bi oni u poduzeću promijenili. Takav seminar ostavlja veliki utisak pojedinaca i mijenja neke njihove poglede na svijet.To je vrlo dragocjeno životno iskustvo.
Možete li nam pojasniti pojam kreativnog okruženja za kreativno liderstvo?
Naša škola je građena po konceptu umjetničke galerije. Imamo veliku kolekciju umjetničkih dijela s oko 200-ak vrijednih slika, koje su predstavljene i u našoj najnovijoj knjizi „IEDC - Kreativno okruženje za kreativno vođenje“. To školi, prema izjavama mnogih naših polaznika, daje jednu posebnu atmosferu. To je ambijent koji inspirira, a inspiracija je bitna. Umjetnost inspirira, provocira i šokira. Da, i neke naše slike provociraju, ali najviše njih ipak djeluje smirujuće. Vrlo je važno okruženje u kojem se radi jer ne možeš ljudima pričati o umjetnosti a zatim ih dovesti u neki„bunker“. Čuveni prof. Schein, najpoznatiji profesor organizacijske kulture u svijetu, je rekao:„Umjetnost nam pomaže da vidimo više, čujemo više, osjećamo više.“ A što je još važnije, umjetnost je dio i našeg programa. U naš osnovni MBA nastavni plan inkorporirali smo programe iz umjetnosti i rukovođenja da bismo pomogli našim polaznicima da prodube svijest i znanje vezano uz osobni razvoj, odgovornu praksu rukovođenja, kreativnost i inovaciju, složenost upravljanja, management promjena itd.
Kako pojedinac može postati umjetnik u liderstvu? Koje osobine su u 21. stoljeću potrebne za kvalitetno liderstvo?
Izdvojila bih sljedeće: sposobnost slušanja, vođenje tima, networking, otvorenost za nova poznanstva i nove ideje, poznavanje društvenih trendova u svijetu, hrabrost, sposobnost riskiranja, poznavanje svojih proizvoda/usluga i njihov razvoj u svijetu, empatija, emotivna inteligencija, karizma i određenje prioriteta. Mišljenja sam da ćemo morati uvoziti lidere iz svijeta što ne znači da ih tamo ima puno. Moramo tražiti najbolje. Ljudi kažu da se sad vodi rat za talente, a mislim da je ista situacija i s liderima. Biti lider je vrlo zahtjevan zadatak. Tu obrazovanje ni ne znači toliko puno koliko sve ostale kompetencije i karakteristike. Podrazumijeva seda moraš biti kulturan, obrazovan, ali moraš imati osjećaj za druge kulture, za multikulturalnost, moraš imati visoke etičke standarde,stalno moraš biti primjer drugima. Na primjer, ne smiješ krasti, a pričati drugima da to ne smiju raditi. Moraš znati promatrati, moraš znati što su ti prioriteti. Manje lidera pada na financijama, nego na poznavanju prioriteta jer su npr. u krizi prioriteti drugačiji nego u drugim vremenima. Važni su: organizacija vremena, timski rad, motiviranje ljudi za rad na timu, hrabrost za promjene. Lider mora znati i slušati. Networking je za dobrog managera također jako bitan, kao i otvorenost za nova poznastva i ideje. Hrabrost je izrazito važna jer lider mora biti sposoban riskirati. Imati međunarodne veze je također bitno. Lider mora znati prepoznati trendove u svijetu, npr. poduzeća koja na vrijeme nisu prepoznala važnost interneta, propala su. Zatim je vrlo važno poznavanje proizvoda. Zna se da su Japanci bili uspješni jer su inženjere školovali za managere, a kod nas u Europi su u managementu stalno prevladavali ekonomisti. Lideri moraju također biti sposobni za dualnu strategiju, moraju znati kako voditi tvrtku danas, ali još je važnije da imaju viziju kako će ju voditi sutra. Dobar manager se mora uživljavati u ulogu drugih, mora imati empatiju i karizmu. U sadašnjim vremenima, etičnost i odgovorno rukovođenje potrebniji su nego ikada prije. A kreativnost i inovativnost su preduvjet za uspjeh.
Koliko pohađanje MBA i PhD (doktorskog) studija može managerima pomoći uposlovanju?
S obzirom na neprestano mijenjanje trendova u svijetu, koje vještine i znanja bi trebali neprestano razvijati?
IEDC pored ostalih ima tri MBA programa, jednogodišnji i dvogodišnji Executive MBA te fleksibilniji i individualniji program Presidents’ MBA, namijenjen iskusnim managerima na visokim funkcijama. Ljudi se na trogodišnji MBA mogu upisati bilo kad tijekom godine, a zatim se priključiti jednogodišnjim ili dvogodišnjim MBA programima. Dobivaju privatnog mentora, profesora iz područja za koji polaznik smatra da treba pomoć. U sklopu Presidents MBA imamo program LeadershipRound Tables koji traje tri godine. Suorganizira ih sedam učilišta: naš, kanadski, japanski, engleski,irski, ukrajinski i meksički. Svake godine na drugom fakultetu u drugoj zemlji organiziraju se susreti polaznika tih fakulteta, svaki ih pošalje između 5 i 6.
Također svaka škola šalje jednog svog profesora koji osam dana s polaznicima razgovaraju o različitim temama, svakoga dana o drugoj. Ovaj koncept izumio je kanadski prof. Henry Mintzbergi on tamo drži predavanje svaki dan jedan sat iz područja organizacije. Uvijek pazimo da studenti uče relevantne stvari za praksu. Vještina koju moraju najviše učiti je kako naučiti učiti. Najprije moraju naučiti unlearning - kako se odučiti od starih principa i ideja. Najviše ih učimo kako se otvoriti, kako da ne misle da sve znaju nego da s „otvorenom glavom“ (open mindset) hodaju po svijetu. Ne učimo što je etično, nego ih stavljamo u dilemu, bi li otpustili 2000 ljudi ili bi varali državu da dođu do više novca te tako ne bi imali potrebu još jedno vrijeme nikoga otpustiti. Što je tu etično? Nije niti jedno, niti drugo. Ali želimo da razmišljaju o tome, kako bi bili spremni za izazove u svom radnom okruženju.
U Zagrebu ste 17. rujnaodržali IEDC MasterClasspredavanje za hrvatske managerena temu „Skriveni šampioni – put iz recesije“. Možete linam reći nešto o tome?
U sadašnjoj teškoj gospodarskoj situaciji vrlo bitno pronaći pozitivne primjere uspješnih poduzeća. Skriveni šampioni su visoko inovativna, jedinstvena i specijalizirana mala i srednja poduzeća koja imaju liderski položaj u nišama na međunarodnom tržištu.
Vuče ih strast da budu prvi. Skriveni šampioni svoja dostignuća ne propagiraju plakatima niti ih ne patentiraju jer to dugo traje; oni svoja dostignuća, svoje inovacije propagiraju na međunarodnim konferencijama i onda ih tamo često i prodaju. Država bi sa svoje strane trebala pomagati tim inovativnim tvrtkama uključivanjem u razne projekte financirane od strane EU ili bi im sama trebala novčano pomoći, barem na početku. Inspirirani poznatim svjetskim bestselerom, knjigom„Skriveni šampioni 21. vijeka“ Hermanna Simona, prije četiri godine pod vodstvom međunarodne asocijacije CEEMAN, kojoj već 20 godina predsjedavam, te koja objedinjuje 212 poslovnih škola, sveučilišta i drugih partnera iz 52 država širom svijeta, napravljeno je međunarodno istraživanje o skrivenim šampionima u 18 državama Centralne i Istočne Europe,Turske i Kazahstana. Istraživanje u Hrvatskoj proveli su eksperti Ekonomskog fakulteta iz Zagreba,a obuhvatilo je tri poduzeća: BodrenLtd., Durante M-kvadratLtd.i Dok-Ing Ltd. No, to sigurno nisu jedini hrvatski skriveni šampioni, ali trebali biste se potruditi da ih pronađete jer ih sigurno imate još više: u proizvodnji hrane, informatici, u tvrtkama s vrhunskim tehnologijama i drugdje. Zna se da su te tvrtke otporne na recesiju, da su zaista svijetla točka na horizontu. Stoga ih treba isticati i njegovati. I u tome treba bit inovativan! (PS/Z.R.)
Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter
