Slom sustava: Stigli službeni podaci DZS-a koji su zabrinjavajući

Službeni podaci su stigli i nisu dobri. Dok je nacija uspavana, Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio konačne, zabrinjavajuće brojke o demografskom kretanju koje potvrđuju da Hrvatska proživljava kolaps neviđenih razmjera.

Prema upravo objavljenim konačnim podacima  DZS-a, Hrvatska je 2024. imala 70 391 doseljenika i 38 997 iseljenika, što znači rekordni migracijski plus od +31 394 ljudi. Zvuči dobro dok ne podaci ne prouče malo detaljnije. Naime, istodobno se rodilo 32 069 beba (povijesni minimum!), umrlo 51 080 osoba, pa je prirodni pad iznosio −19 011.

Svaki peti doseljenik stiže iz Nepala (14,2 % svih useljenika), a BiH drži 11,3 %. Drugim riječima, 2024. je prvi put više novih susjeda govorilo nepalski nego bosanski.

Migracijski obrat 2022-2024.
DZS potvrđuje skok neto migracije: +11 685 (2022.), +30 178 (2023.), +31 394 (2024.)
Detaljna struktura za 2024. pokazuje:
•    Nepal 10 012 (14,2 %)
•    Bosna i Hercegovina 7 940 (11,3 %)
•    Srbija 5 525 (7,9 %)
•    Indija 5 253 (7,5 %)
•    Filipini 4 457 (6,3 %)
U 2024. 73,6 % doseljenika bili su muškarci, a prirodni pad iznosio je −19 011 stanovnika (32 069 rođenih, 51 080 umrlih).

Povijesni minimum rođene djece
U 2024. godini rođeno je manje od 32.000 djece, apsolutni povijesni minimum, dok je broj umrlih premašio 51.000. Samo na temelju te razlike, Hrvatska je u jednoj godini netragom izgubila grad veličine Makarske.
Ovo nisu više projekcije, ovo je naša stvarnost. A kada se ovi stvarni podaci ubace u najnovije modele Ujedinjenih Naroda i Eurostata, budućnost izgleda kao scenarij iz distopijskog filma. Naša analiza pokazuje da bi do 2150. godine u Hrvatskoj moglo živjeti svega 1 400 000 ljudi.

Podaci i metode za pogled u budućnosti
Naša analiza temelji se na upravo objavljenim, službenim podacima DZS-a za 2024. godinu o prirodnom kretanju i migracijama, koji zamjenjuju sve dosadašnje procjene. Ovi podaci integrirani su u standardne kohortno-komponentne modele UN-a (WPP 2024 Rev.) i Eurostata (Europop 2023). Službeni podaci o migracijama otkrivaju da dok se iseljavanje hrvatskih državljana nastavlja, zemlju je preplavio rekordan broj stranih radnika, dominantno iz zemalja Azije, stvarajući novu demografsku realnost.

2050: Republika umirovljenika
Do sredine stoljeća, slika će se dramatično pogoršati. Hrvatska će pasti na 3,2 milijuna stanovnika. No, brojka je varljiva – to će biti potpuno drugačija zemlja. Medijalna dob stanovništva bit će preko 51 godinu. Stariji od 65 činit će šokantnih 34% populacije, dok će mladih (0-14) biti jedva 11.5%. Omjer ovisnosti starijih osoba bit će neodrživ, ugrožavajući mirovinski i zdravstveni sustav.

Što će biti 2100?
Ako preživimo 2050., ulazimo u fazu demografske pustinje. Scenarij, koji uzima u obzir ubrzani pad, spušta populaciju na svega 2,2 milijuna do 2100. godine. Slavonija, Lika, Banija postaju spomen-područja s pokojim naseljenim mjestom. Udio stanovništva starijeg od 65 godina doseže točku bez povratka – gotovo 40%. Hrvatska postaje zemlja-muzej, ovisna o stranim radnicima i europskim fondovima za održavanje minimalne funkcionalnosti.

2150 – Posljednji neka ugasi svjetlo
Ekstrapolacija ovakvih trendova, čak i uz pretpostavku usporavanja pada, vodi nas u scenarij o kojem se nitko ne usuđuje govoriti. Oko 2150., populacija Hrvatske stabilizira se na oko 1,4 milijuna ljudi. To je populacija koja ne može održavati kompleksnu infrastrukturu moderne države – od autocesta do bolnica i energetskih postrojenja.

Etnička transformacija
Službeni podaci o migracijama za 2024. svakako nisu dobri. Naime, dok se iz Hrvatske odselilo preko 40.000 ljudi, od čega je većina hrvatskih državljana, doselilo se preko 90.000 osoba, od čega su stranci činili većinu.
Najviše doseljenih dolazi iz Nepala, Indije, Filipina i Bangladeša, dok je broj doseljenih iz BiH u padu.
Čini se kao tiha, ali brza i potpuna zamjena stanovništva. Naš model pokazuje da bi do 2050. Hrvati mogli činiti tek 64% populacije. Do 2150., Hrvati bi mogli postati manjina u vlastitoj zemlji, s udjelom ispod 50%!

Tko će raditi, a tko plaćati?
Posljedice su egzistencijalne. Kronični manjak radne snage rješava se uvozom jeftine, neintegrirane radne snage, što dugoročno može stvoriti socijalne getoe i rušiti cijenu rada za domaće stanovništvo. Mirovinski sustav opterećen stotinama tisuća novih umirovljenika i sve manjim brojem uplatitelja, sprema se na bankrot, a regionalne razlike će biti sve veće.

Vrijeme za istinu je prošlo
Službeni podaci su na stolu. Oni su konačni i neumoljivi. Vrijeme za analize je prošlo. Odbrojavanje do sistemskog sloma je počelo, a svaka daljnja odgoda strateških odluka je samo ubrzavanje puta prema kraju. PS/SM

Izvor: hou.hr