Samo što nismo ušli u EU, a zaštili smo "čak" 8 proizvoda
Na tržištu EU, trgovina proizvodima hrane i pića zaštićenih oznakom zemljopisnoga podrijetla (GI) odnosi 54,3 milijarde eura, a vina i sirevi su apsolutni pobjednici među tim proizvodima. Nažalost, Hrvatska još nije zaštitila nijedan proizvod iz tih dviju kategorija.
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede zasad je na listi proizvoda koji nose znak zemljopisnoga podrijetla samo njih osam, među kojima su tri pršuta (Krčki, Dalmatinski i Drniški), zatim Poljički soparnik, Meso zagorskog purana, Lički krumpir, Baranjski kulen i Virovitička paprika.
Unija ima više od 1000 proizvoda s oznakama izvornosti ili zemljopisnog prodrijetla
Iako je Ministarstvo poljoprivrede odradilo usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u segmentu zemljopisne zaštite,iznimno se sporo odvija postupak konkretne registracije mogućih proizvoda znakom zemljopisnog podrijetla.
Unija ima više od 1.000 proizvoda s oznakama izvornosti ili zemljopisnoga podrijetla, a oko 300 zahtjeva za dodjelom spomenutih certifikata je na ocjeni. Italija (21%) i Francuska (19%) vlasnice su najvećeg broja oznaka, dok Španjolska drži udjel od 15 posto.
Agrokor je tijekom 2011. najavljivao zaštitu zemljopisnoga podrijetla neretvanske mandarine i paške soli, a predani su i za tri maslinova ulja, no, nijednog od tih proizvoda nema na čekanju certifikata u resornom ministarstvu. Iz Ministarstva je potvrđeno da sada nitko nije u postupku rješavanja.
Broj zahtjeva porastao je tijekom posljednjih nekoliko godina, pogotovo u zemljama koje tek razvijaju taj sustav zaštite. (Izvor:net.hr)
