Danska preuzima kormilo EU-a
Što nas povezuje s najsretnijom nacijom Europe?
Prvoga se dana mjeseca srpnja u Bruxellesu prebacuje palica predsjedanja Vijećem Europske unije - i to u ruke Danske, zemlje u kojoj navodno žive najsretniji ljudi. Možda na prvi pogled zvuči kao da je riječ o dalekoj, hladnoj skandinavskoj zemlji s kojom nas ne povezuje mnogo toga; međutim, Hrvatska i Danska dijele neke sličnosti, barem ako uzmemo u obzir statističke pokazatelje.
Ako ste ikada zapalili svijeću, zamotali se u dekicu i popili topli čaj bez ometanja, nesvjesno ste iskusili hygge, dansku inačicu naše fjake. Riječ je o životnoj filozofiji koja promiče jednostavne užitke i osjećaj ugode, a vrlo vjerojatno zahvaljujući upravo tome Danci slove za jednu od najsretnijih europskih nacija. No, osim uživanja u životu, što nam je još zajedničko s ovom zemljom, a po čemu se razlikujemo?
Danska je 1. siječnja 2024. brojala gotovo 6,0 milijuna stanovnika i činila udio od 1,3% u ukupnom stanovništvu Europske unije, dok je Hrvatska, s 3,9 milijuna, činila 0,9%, što obje svrstava u kategoriju manjih europskih zemalja. Sličnost postoji i u odnosu broja žena na sto muškaraca. Naime, u 2024. u Danskoj je bilo 101,1 žena na 100 muškaraca, a u Hrvatskoj 105,9.
Ako se malo odmaknemo od demografskih podataka i pogledamo podatke tržišta rada, pohvalno je da i Hrvatska i Danska imaju rast stope zaposlenosti u odnosu na prethodnu godinu za osobe u dobi između 20 i 64 godine, koja je u Hrvatskoj, ako promatramo posljednje desetljeće, štoviše u kontinuiranom porastu.
Ono gdje razlike među ovim dvjema zemljama postaju ipak nešto osjetnije jesu gospodarski pokazatelji poput inflacije i BDP-a. U Danskoj je prosječna godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u 2024. godini iznosila 1,3%, dok je u Hrvatskoj u istom periodu iznosila 4,0%. A što se pak tiče BDP-a po stanovniku, u Danskoj je on u 2024. bio čak tri puta veći nego u Hrvatskoj.
Lego kocke možda jesu najpoznatiji danski proizvod, no ipak nisu proizvod koji smo iz te zemlje tijekom prošle godine najviše uvezli. Naime, prema podacima robne razmjene, u 2024. smo iz Danske uvezli najviše lijekova, i to u vrijednosti od 38,2 milijuna eura, a upravo su lijekovi proizvod koji smo ujedno najviše i izvezli te godine u Dansku, i to u vrijednosti 23,4 milijuna eura. Inače, ukupna vrijednost uvoza iz te zemlje u 2024. iznosila je 312,2 milijuna eura, a izvoza dvostruko manje - 146,1 milijun eura.
Danska je zemlja koja, baš kao i Hrvatska, ima razvijen turizam koji se oslanja na prirodne ljepote i kulturnu baštinu, a na posjet toj zemlji u prošloj se godini u organizaciji hrvatskih putničkih agencija odlučilo oko tisuću domaćih turista, koji su ukupno ostvarili gotovo 3 500 noćenja. Da i Danci rado posjećuju Hrvatsku govori podatak o ukupno 132 tisuće dolazaka i gotovo 800 tisuća noćenja turista iz te skandinavske zemlje ostvarenih u komercijalnom smještaju u 2024. Danski su turisti u Lijepoj Našoj u prosjeku boravili 6,1 noći. Od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju u Hrvatskoj u 2024., turisti iz Danske najviše su noćenja ostvarili u srpnju, i to ukupno 570 tisuća (71%).
Osim toga, ima i državljana Danske kojima je Hrvatska postala dom, a njih je prema podacima Popisa 2021. bilo ukupno 43.
Danskoj želimo puno uspjeha u odgovornom zadatku koji joj predstoji uz želju da svoj životni optimizam prenese na sve europske zemlje tijekom svog šestomjesečnog predsjedanja! PS/SM
Izvor: Državni zavod za statistiku
